Dobrodošli u igru leda i vatre u srcu Podravine. Ključ lokacije i nastanka pješčanih obronaka gdje na vrelini sunca dozrijevaju plodovi kasnije pretočeni u bocu punu užitka.
Povijest
Za razliku od istoimenog geografskog pojma, pojam Podravine obuhvaća uže područje između rijeke Drave koje uključuje i područje s lijeve obale Drave (Prekodravlje) na sjeveru i Bilogore s južne strane. Navedeno područje gravitira gradovima Ludbreg, Koprivnica i Đurđevac. Općina Pitomača, smještena istočno od Đurđevca smatra se najistočnijim dijelom Podravine. Dalje na istok, nalazi se Slavonija koji obuhvaća veliki dio pridravskog prostora, na kojem se stanovnici izjašnjavaju kao Slavonci, koji pritom pričaju štokavskim narječjem za razliku od Podravaca koji su kajkavci. Kao administrativni pojam Podravina se počinje spominjati početkom 16. stoljeća čije su istočne granice očuvane u habsburško-osmanskim ratovima u sastavu Vojne krajine. Potpisivanjem mira u Srijemskim Karlovcima 1699. Podravina prestaje biti pograničnom regijom, ali zadržava osobni identitet u odnosu na susjedna područja.
Osobe i znamenitosti
Najpoznatija osoba iz ovog kraja svakako je ilirac i najveći romantički hrvatski pjesnik Petar Preradović, rođen u Grabrovnici gdje je njegova rodna kuća preuređena u interpretacijski centar i muzej njegova lika i djela. Upravo on stanovnicima ovog kraja služi kao inspiracija i nit vodilja jer se na njegovom primjeru može vidjeti što sve čovjek može postići znanjem, trudom i zalaganjem bez obzira odakle dolazio i kakvu povijest iza sebe imao. Usprkos svim iskušenjima i nedaćama Petar je izgradio zavidnu karijeru, stekao ugled na bečkom dvoru, a istovremeno ostao domoljub, borac za identitet svog rodnog kraja i najveći romantičar svojeg vremena. Druga velika ličnost također je umjetnik pisane riječi, Drago Britvić, koji je prema mišljenju mnogih stvarao najljepše stihove za uglazbljivanje i tako oplemenio estradu bivše države. Osim već navedenih prirodnih ljepota, ovaj kraj široj javnosti poznat je po glazbenom festivalu Pjesme Podravine i podravlja s dugogodišnjom tradicijom kao rezultat dugogodišnje tradicije njegovanja tamburaške glazbe ali i instrumenata. Ova manifestacija samo je potvrda koliku lirsku emociju ovaj kraj nosi i preslikava na sve ono što ga krasi, pa tako i vino.
Rijeka Drava
Dužinom toka od 725 kilometara rijeka Drava povezuje alpska područja Italije, Austrije i Slovenije sa panonskom nizinom Mađarske i Hrvatske. Jedan je od najvećih pritoka Dunava te zajedno s Murom i Dunavom čini jedno od najvećih europskih riječnih područja i najveći rezervoar slatke vode u Hrvatskoj. Svoj nastanak i razvoj, poput Bilogore, Drava duguje završetku ledenog doba, povlačenju ledenjaka i značajnom povećanju kišnih oborina u području Alpa. Sedimentacijski procesi u kombinaciji s riječnom erozijom „krivci“ su za brojna i raznolika staništa s velikim poplavnim područjima, močvarama, rukavcima i strmim obalama.
Bilogora majka Podravine
Premda se u geografskom smislu prije može smatrati humljem a ne gorom, zbog svog položaja usred prostrane ravnice, Bilogora je prilično uočljiva. Svojim prostranstvom spada u jednu od najvećih naših gora i dijeli bilogorsku Podravinu od Lonjsko-čazmanske doline. S druge strane, po svojoj visini, Bilogora je najniža hrvatska gora i čini sponu između Klaničkog gorja na sjeverozapadu i Papuka na jugoistoku. Sjeverni strmiji obronci Bilogore sastavljeni su od pješčenjaka stvorenih nanosom sjevernih vjetrova nakon povlačenja ledenjaka u mlađoj geološkoj povijesti (tercijaru i kvartaru). Niži pristanci Bilogore pokriveni su vinogradima i voćnjacima iznad kojih se prostire bjelogorična šuma.
Pijesak
Specifičan geografski položaj u specifičnom trenutku geološke povijesti rezultirao je nastankom „pustinje“ u srcu panonske doline. Iako u pravilu pijesak i voda ne idu zajedno upravo su oni glavni akteri ove naše priče. Pustinjska priča započinje nekoliko milijuna godina unazad i nekoliko stotina kilometara dalje u visokim planinama Alpa. Nabujala Drava uslijed topljenja leda nakon posljednjeg ledenog doba nosila je sa sobom velike količine do tada pod ledenjacima zarobljene stijene nastale struganjem ledenjaka, kamenje, šljunak i pijesak. Sezonsko kretanje vodostaja same rijeke i spuštanje u nizinske krajeve rezultiralo je taloženjem nanesenog materijala na dno i obalu. U vrijeme suhih razdoblja, jak vjetar s Alpa podizao je naneseni pijesak i raznosio diljem Panonske nizine a posebice podno Bilogore, stvorivši mjestimične nanose debljine i preko 50 metara. Ovisno o izmjenama kišnih i suših razdoblja mijenjala bi se i vegetacija koja je obitavala na tom pijesku. Za kišnih razdoblja pijesak bi preuzele biljke i stvorile humus, dok bi u sušim razdobljima krajolik poprimio obilježja nalik pustinji.